Živimo u vremenu nevjerojatno brzih tehnoloških promjena, u kojem se tržište rada transformira gotovo preko noći. Koja su zanimanja budućnosti? Kako u dvorani zadržati pažnju takozvane Generacije Z? I hoće li nam umjetna inteligencija donijeti više štete ili koristi u procesu učenja? Odgovore na ova goruća pitanja u novom izdanju emisije "Bijela kronika" uredniku i voditelju Ivi Krištiću dao je Goran Luburić, dekan Poslovnog veleučilišta Zagreb (PVZG).

Kroz otvoren, iskren i iznimno zanimljiv razgovor, dekan Luburić otkrio je s kakvim se izazovima, ali i prilikama, susreće suvremeno visoko školstvo u Hrvatskoj te kako izgleda obrazovanje prilagođeno vremenu u kojem živimo.

Profesori kao "glumci na kazališnim daskama"

Slika profesora koji stoji za katedrom i drži monotono predavanje dok ga studenti netremice slušaju, danas je stvar prošlosti. Nove generacije, odrasle uz pametne telefone, traže potpuno drugačiji pristup.

„Da biste ih angažirali i motivirali, morate biti pravi animator. Gotovo kao glumac na kazališnim daskama. Studenti su danas naviknuti na brze informacije i 'dopaminske fikseve' s ekrana. Ako predavanje nije interaktivno i zanimljivo, vrlo brzo ćete vidjeti kako se spuštaju glave i pale mobiteli“, istaknuo je Luburić, naglašavajući da se i sami predavači moraju kontinuirano mijenjati i učiti kako bi doprli do mladih umova.

Umjetna inteligencija: Povratak papiru i olovci

Najveća revolucija u obrazovanju trenutno je, bez sumnje, umjetna inteligencija. Dok su fakulteti prije desetak godina težili tome da svaka dvorana ima računala, danas se događa neobičan obrat – profesori sve češće traže od studenata da ugase laptope i uzmu papir i olovku.

Dekan Luburić, koji i sam intenzivno koristi AI alate, upozorava na zamku "instant znanja". „Kada studentu zadate seminar, on uz pomoć umjetne inteligencije dođe od točke A do točke D u svega tri minute. Dobije savršen rezultat, ali preskoči točke B i C koje su ključne za razumijevanje procesa. Gubimo aparat kritičkog razmišljanja. Zato ih na predavanjima tjeramo da sami, iz svoje glave, na komadu papira osmisle ideju ili slogan kampanje. Želimo im aktivirati moždane vijuge“, pojasnio je.

Uloga profesora danas više nije puko prenošenje informacija iz knjiga, već isključivo mentorstvo. Profesor budućnosti mora biti osoba s praktičnim iskustvom koja studenta uči mudrosti i snalaženju u stvarnim situacijama.

Logistika i gaming industrija: Ovdje leži budućnost

Osim promjena u načinu poučavanja, mijenjaju se i sami studijski programi. Poslovno veleučilište Zagreb prepoznalo je niše koje će u godinama pred nama tražiti tisuće stručnjaka. Uz tradicionalno najpopularniji studij Marketinga i komunikacija, ogroman potencijal leži u logistici te kreativnim industrijama.

„Sve što danas kliknemo i kupimo na internetu zahtijeva ogromnu logističku mašineriju. Gradimo goleme skladišne prostore, a iako će roboti i autonomni sustavi preuzeti fizički posao, uvijek će nam trebati menadžeri opskrbnih lanaca koji znaju organizirati taj kompleksni sustav“, naglašava Luburić.

Druga, mnogima još uvijek nepoznata, ali financijski enormna grana jest industrija videoigara. PVZG je među prvima uveo specijalizaciju iz marketinga videoigara. Ovdje nije riječ o programiranju, već o svemu onome što prati jednu videoigru – od produkcije, grafičkog dizajna, glazbe do marketinga, u industriji koja danas okreće više novca nego filmska i glazbena zajedno. A kao logičan korak naprijed, najavljen je i novi diplomski studijski program – Menadžment kulturnih i kreativnih industrija, koji će educirati stručnjake za organizaciju koncerata, kongresa i svih vrsta evenata u kojima Hrvatska itekako obiluje.

Više od "broja na papiru"

Unatoč demografskim padovima i manjku maturanata, kvalitetne obrazovne ustanove nemaju razloga za brigu. Tržište se, zaključuje dekan, prirodno čisti od onih programa koji ne odgovaraju na stvarne potrebe. Ono što studente danas najviše privlači jest takozvani „boutique“ pristup obrazovanju – rad u manjim grupama, individualna posvećenost i direktan rad na projektima iz prakse s realnim tvrtkama.

Gostovanje dekana Luburića u Bijeloj kronici poslalo je snažnu i pozitivnu poruku: hrvatsko visoko školstvo ima ljude pune strasti i vizije. Mladi koji su spremni učiti, kritički razmišljati i prilagođavati se, na tržištu rada itekako imaju svijetlu i osiguranu budućnost.