U Orašju u tijeku 31. Dani hrvatskog filma "Ivo Gregurević"

Orašje je od 29. kolovoza pa sve do 9. rujna filmska prijestolnica Posavine. Svečanim otvorenjem i akademijom u Sportskoj dvorani Orašje u subotu, 29. kolovoza, u 20 sati, počeli su 31. Dani hrvatskog filma "Ivo Gregurević", manifestacija koja Orašje s hrvatskom kinematografijom povezuje u neprekinutom nizu već više od tri desetljeća i koju su mnogi prigrlili kao "malu Pulu".

Filmski program, koji se od 30. kolovoza odvija u Centru za kulturu Orašje, svake večeri u 20 sati, a dva dana i u ranijem, popodnevnom terminu za najmlađe, donosi petnaest recentnih i antologijskih ostvarenja hrvatske kinematografije: igrane, dokumentarne, obiteljske i animirane filmove, svježe festivalske uspješnice te priče o obiteljskim odnosima, ratnim traumama, odrastanju, solidarnosti i pripadanju. Ulaz na sve projekcije je slobodan.

Raspored projekcija:

Nedjelja, 30. kolovoza, 20:00 sati, Put lubenica, drama, 2006., režija Branko Schmidt. Otvara filmski program. Ratni veteran Mirko na bosansko hrvatskoj granici preživljava prevozeći ilegalne migrante preko Save. Nakon što se prevrne čamac s kineskim izbjeglicama, spašava mladu Kineskinju i pokušava je zaštititi od krijumčarske mreže kojoj i sam pripada.

Ponedjeljak, 31. kolovoza, 20:00 sati, Male stvari, obiteljska drama, 2026., režija Zvonimir Jurić. Sestre Anica i Irena s Ireninom djecom dolaze na otok posjetiti oca i povučenog brata Ivana. Očeva odluka da proda obiteljsku zemlju otvara dugo potiskivane napetosti.

Utorak, 1. rujna, 17:00 sati, Glavonja, dječji program, obiteljska komedija, 2026., režija Marina Andree Škop i Vanda Raýmanová. Nakon nestanka roditelja, desetogodišnja Alisa i njezin neobični brat Milan, čija je perspektiva ključna za rasplet, kreću u potragu uz pomoć skupine dječaka detektiva.

Utorak, 1. rujna, 20:00 sati, Bog neće pomoći, povijesna drama, 2025., režija Hana Jušić. Početkom 20. stoljeća Čileanka Teresa stiže u zatvorenu zajednicu hrvatskih pastira tvrdeći da je udovica njihova brata. Njezin dolazak narušava ustaljene odnose zajednice.

Srijeda, 2. rujna, 17:00 sati, Drugi dnevnik Pauline P., dječji program, 2025., režija Neven Hitrec. Jedanaestogodišnja Paulina kreće u peti razred i suočava se sa strogom profesoricom, vršnjačkim nasiljem i bakinom bolešću.

Srijeda, 2. rujna, 20:00 sati, Svadba, komedija, 2026., režija Igor Šeregi. Hrvatski poduzetnik na rođendan doznaje za bankrot tvrtke i kćerinu trudnoću sa sinom srpskog ministra. Sudar dviju obitelji rezultira nizom kaotičnih situacija.

Četvrtak, 3. rujna, 17:00 sati, Kristalni planet, dječji program, animirani film, 2026., režija Arsen Anton Ostojić. Rea se seli na planet gdje njezin otac radi u tvornici robotskih životinja, a s novim prijateljem kreće spasiti podzemni ekosustav od pohlepnog guvernera.

Četvrtak, 3. rujna, 20:00 sati, Koke, dramedija, 2026., režija Igor Jelinović. Pobjednik ovogodišnjeg Pulskog filmskog festivala i redateljski prvijenac. Tonina i njezina sestra Tajana suočavaju se sa sukobom oko obiteljske kuće na otoku.

Petak, 4. rujna, 20:00 sati, Šlager, romantična drama, 2024., režija Nevio Marasović. Sara prima rođendansku čestitku od bivše ljubavi te odlazi u posjet Niki, koji se oporavlja od nesreće na Bledu.

Subota, 5. rujna, 20:00 sati, Žene, luđaci i malo dobrih pedera, crna komedija, 2025., režija Ivan Salaj. Pisac i novinar koji se nosi s PTSP om tijekom četiri pijana dana uspijeva razoriti vlastiti život i odnose s okolinom.

Nedjelja, 6. rujna, 20:00 sati, 260 dana, ratna drama, 2025., režija Jakov Sedlar. Priča temeljena na autobiografskoj knjizi Marijana Gubine, iz perspektive djeteta koje s obitelji provodi 260 dana u zatočeništvu na početku Domovinskog rata.

Ponedjeljak, 7. rujna, 20:00 sati, Prova, kora i pokora, dokumentarni program, igrano dokumentarni, 2026., režija Jozo Patljak. Sudbine žena u poslijeratnoj Bosanskoj Posavini koje same podižu djecu i bore se s neimaštinom.

Utorak, 8. rujna, 20:00 sati, Vjesnik, posljednje izdanje, dokumentarni program, 2026., režija Dražen Klarić. Kultni Vjesnikov neboder u Zagrebu kao zrcalo društvenih promjena i nestalih vrijednosti.

Srijeda, 9. rujna, 20:00 sati, Vuk koji je tražio ljubav, dokumentarni program, 2025., režija Toni Volarić. Priča o volonterkama udruge Smiješak za sve koje djeci u zagrebačkim bolnicama čitaju priče za laku noć.

Srijeda, 9. rujna, 20:30 sati, Šahovska partija, dokumentarni program, 2026., režija Luka Roso. Zatvara festival. Simbolična partija šaha između odraslog Luke i njegove mlađe verzije, kao metafora za identitet, obitelj i otpuštanje prošlosti.

Napomena organizatora: posjetitelje dječjih projekcija nagrađuju čokoladom.

Festival po mjeri jednog glumca

Festival od 1995. godine nosi ime po Ivi Gregureviću, rođenom u Donjoj Mahali 7. listopada 1952. godine, preminulom u Zagrebu 1. siječnja 2019. godine, jednom od najvećih hrvatskih glumaca i dugogodišnjem prvaku Drame HNK u Zagrebu, koji je manifestaciju pokrenuo u rodnom kraju u suradnji s Hrvatskom maticom iseljenika, u ratnim godinama, kao želju da se ljudima kojima je to najviše trebalo daruju osmijeh, blizina i umjetnost. Gregurević je iza sebe ostavio bogat opus: od debija 1977. godine u "Ne naginji se van" i "Mećavi", preko popularnosti koju mu je donijela uloga Netjaka u seriji "Velo misto" snimljenoj 1980. i 1981. godine, do velikih filmskih kreacija poput naslovne uloge u "Čaruzi" iz 1991. godine, te kasnijih uloga u "Ćaći" iz 2011. godine, "Koscu" iz 2014. godine i "Imenu višnje" iz 2015. godine. Osvojio je četiri Zlatne arene na Pulskom filmskom festivalu za glavne uloge, Nagradu Vladimir Nazor i tri Nagrade hrvatskog glumišta, a bio je i zapažen kazališni glumac, od naslovne uloge u Molièreovom "Tartuffeu" do Hamleta na Lovrijencu 1990. godine.

Nakon njegove smrti 2019. godine festival je preuzeo ime koje je oduvijek nosio u srcu, Dani hrvatskog filma "Ivo Gregurević". Direktor festivala od 2019. godine je Iljo Benković Drca, a program od 2026. godine bira redatelj Vladimir Andrić, a prethodno je, od 2023. godine, program birao Zrinko Ogresta. Festival nema natjecateljski karakter, ali dodjeljuje Nagradu Ivo Gregurević, ranije poznatu kao Zlatni dukat, za izniman doprinos hrvatskom filmu. Među dosadašnjim dobitnicima su, primjerice, Goran Višnjić, Zrinka Cvitešić, Rajko Grlić, Mustafa Nadarević, Branko Schmidt, Antun Vrdoljak i mnogi drugi.

Manifestacija se održava pod visokim pokroviteljstvom Hrvatskog narodnog sabora BiH i Vlade Republike Hrvatske, uz potporu Grada Orašja, Vlade Županije Posavske i niza drugih institucija iz Hrvatske i BiH.

Cjelovit raspored i dodatne informacije dostupni su na službenoj stranici festivala www.dhfigo.net.