Danas, 22. svibnja 2026. godine, ulice hrvatskih gradova preplavljene su povorkama maturanata. "Norijada", tradicionalna proslava završetka srednjoškolskog obrazovanja, ponovno je obilježila kraj jednog životnog poglavlja za više od 30.000 pristupnika koji su ove godine prijavili državnu maturu.

Dok se u parkovima i na trgovima slavi uz glazbu i ples, statistika iza ovog dana otvara ozbiljne teme o budućnosti mladih i hrvatskog gospodarstva. Prema podacima Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja (NCVVO), ove godine državnu maturu prijavilo je točno 30.703 kandidata. Zanimljiv je podatak da većinu čine učenici strukovnih škola – njih 15.943, dok je gimnazijalaca 10.648.

Strukovno obrazovanje: Ključ za deficitarno tržište

Činjenica da su strukovne škole i dalje najbrojnije pokazuje važnost tih kadrova za hrvatsko tržište rada koje vapi za radnom snagom. Iako mnogi maturanti strukovnih škola odmah kreću u svijet rada, znatan broj ih se odlučuje za nastavak školovanja, što stvara pritisak na visoko obrazovanje, ali i ostavlja praznine u sektorima kao što su građevina, ugostiteljstvo i uslužne djelatnosti.

Prema preporukama Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ) za 2026. godinu, lista deficitarnih zanimanja ostaje stabilna, ali zabrinjavajuća.

• Najtraženija zanimanja: Građevinski radnici, kuhari, konobari, mesari, logopedi i odgojitelji.

• Deficitarni studiji: Na nacionalnoj razini, studiji poput medicine, farmacije i elektrotehnike i dalje su na vrhu ljestvice potreba.

S druge strane, HZZ i dalje upozorava na potrebu smanjenja upisnih kvota na studijima gdje je ponuda radne snage već premašila potražnju, poput pojedinih smjerova u društvenim i humanističkim znanostima (povijest, sociologija, filozofija).

Prazne klupe na fakultetima

Paradoks hrvatskog obrazovnog sustava leži u broju slobodnih mjesta na visokoškolskim ustanovama. Prošlogodišnji podaci Agencije za znanost i visoko obrazovanje pokazali su da je nakon ljetnog upisnog roka ostalo čak 15.259 slobodnih mjesta.

"Imamo previše paralelnih programa koji ne prate potrebe tržišta", ističu stručnjaci, ukazujući na to da se brojni studijski programi bore za popunjavanje kvota dok industrija ne može pronaći kvalificirane radnike. Ministarstvo znanosti i obrazovanja stoga sve češće naglašava nužnost reorganizacije studijskih programa kako bi se uskladili s realnim potrebama ekonomije.

Poruka maturantima

Dok maturanti danas slave uz trube, zviždaljke i tradicionalne plesove, pred njima je izazovno ljeto. Rezultati mature bit će ključni za daljnje korake. Bilo da se odluče za direktan ulazak na tržište rada, gdje ih čekaju raširene ruke poslodavaca u deficitarnim sektorima, ili za nastavak akademskog puta, jedno je sigurno: generacija 2026. stupa na scenu u vremenu velikih strukturnih promjena.

Dostojanstvena proslava, na koju su maturante pozvale policija i lokalne vlasti, ujedno je i simbolična granica. Sutra za većinu počinje intenzivna priprema za ispite, a nakon toga – stvarni izazovi profesionalnog života u Hrvatskoj.

Foto: Pozitivno .hr generirano  Ai