ZAGREB – Konferencija pod nazivom "Sigurnost djece i mladih u prometu: Od pojasa do e-romobila", koju je organizirala Hrvatska udruga menadžera sigurnosti (HUMS), okupila je vodeće stručnjake s ciljem hitnog adresiranja eskalirajućih rizika koje donose novi trendovi u prometu, posebice masovno korištenje električnih romobila (e-romobila).

Predsjednik HUMS-a, Alen Ostojić, naglasio je u uvodnom obraćanju da "sigurnost djece... nije statistika, to nije projekt, to nije obveza na papiru, to je jedna vrijednost i odgovornost naša kao društva." Istaknuo je kako sigurnost djece stvaraju svi – roditelji, učitelji, policija, zdravstveni sektor i mediji – te da se moramo ujediniti oko prave stvari kako bismo promijenili stvarnost u kontekstu mikromobilnosti i digitalnih distrakcija.

Izaslanik gradonačelnika Zagreba, Tomislav Barišić, upozorio je da je broj prometnih nesreća povezanih s električnim romobilima u posljednjih godinu dana udvostručen, što je rezultiralo značajnim porastom dječjih hospitalizacija. Romobili se, naglasio je, ne smiju doživljavati kao bezazlene igračke, već kao ozbiljan sigurnosni izazov za koji je potrebna hitna zakonska regulativa, učinkovitija kontrola i sankcioniranje.

Alarmantni podaci MUP-a i zdravstva

Iz perspektive Ravnateljstva policije, Josip Matajja iznio je zabrinjavajuće statistike. Gotovo 60% djece stradava kao putnici u vozilima svojih roditelja, najčešće zbog nepropisnog smještaja u autosjedalicama ili nevezivanja. Što se tiče romobila, u prvih deset mjeseci tekuće godine zabilježene su 594 prometne nesreće, dok je u cijeloj prošloj godini bilo 393. Posebno je alarmantan podatak da je u tim nesrećama sudjelovao 101 dijete mlađe od 14 godina (kojima je zakonom zabranjeno upravljanje romobilom), od čega ih je 27 teško ozlijeđeno.

Matajja je istaknuo da je policija pojačala nadzor te je ove godine utvrđeno preko 11.000 prekršaja vozača romobila, što je dvostruko više nego lani. Najčešći prekršaj je nenošenje zaštitne kacige. Najavio je kako MUP razmatra povećanje novčanih kazni za nevezanje pojasa, nepropisan prijevoz djece i korištenje romobila.

Sustav zdravstva, prema riječima docenta Tomislava Benjaka iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ), prometne nesreće prepoznaje kao globalni javnozdravstveni prioritet i vodeći uzrok smrti u dobi od 5 do 29 godina. Benjak je upozorio na ozbiljan metodološki problem jer trenutna Međunarodna klasifikacija bolesti (MKB) nema specifičnu šifru za ozljede na romobilima, što otežava precizno prikupljanje podataka i praćenje trendova, te je predložio tješnju suradnju MUP-a i HZJZ-a.

Budućnost prometa i nužnost regulacije

Profesor Predrag Brlek s Fakulteta prometnih znanosti stavio je mikromobilnost u širi kontekst održive mobilnosti, napominjući kako je rast dijeljenih romobila ogroman (čine 47% flote i generiraju 200 milijuna putovanja godišnje), ali da neurednost sustava i sigurnosni rizici tjeraju gradove poput Pariza i Madrida na zabranu. Brlek je prezentirao istraživanja koja pokazuju da romobili, unatoč kraćim vožnjama, imaju višu učestalost nesreća po broju putovanja u odnosu na bicikle, uz češće stradavanje i nižu upotrebu kacige. Zaključak je da je tehnologija tu i da je ključ u edukaciji, kulturi i planiranju infrastrukture.

O potrebi hitne akcije svjedoči i primjer Grada Zaprešića. Zamjenik gradonačelnika Željko Barun objasnio je kako je Zaprešić postao prvi hrvatski grad koji je donio odluku o zabrani vožnje romobilima u pješačkim zonama koristeći dopunsku prometnu ploču, zbog konflikata s pješacima i prevelikih brzina. Barun je iznio konkretne prijedloge za izmjenu zakona, uključujući registraciju romobila radi lakšeg sankcioniranja, podizanje dobne granice za vožnju (izjednačavanje s lakim motornim vozilima) te propisivanje obavezne signalizacije.

Konferencija je potvrdila da je sigurnost djece u prometu pod dvostrukim pritiskom: nedovoljno oprezne vožnje roditelja i nepropisnog prijevoza djece u osobnim automobilima, te kaotičnog ulaska električnih romobila u urbanu svakodnevicu. Nužnost sustavnog uvođenja prometnog odgoja u škole, povećanje kazni te hitne zakonske izmjene koje bi regulirale tehničke karakteristike i uvjete korištenja romobila, istaknuti su kao neodgodivi koraci za postizanje veće sigurnosti na hrvatskim cestama.