Na današnji dan, 10. srpnja, slavimo rođenje Nikole Tesle, vizionara čije ime danas nosi sinonim za genijalnost. Dok je svijet oko njega gradio temelje na onome što je opipljivo i profitabilno, Tesla je gradio temelje na onome što je bilo nevidljivo, a silno – na vibracijama, frekvencijama i energiji.

Novac kao oruđe, a ne cilj

Mnogi su Tesli zamjerali što se nije obogatio, no istina je daleko jednostavnija: on novac nikada nije cijenio kao bogatstvo koje se gomila. Za njega je svaki dolar bio samo sredstvo kojim bi mogao kupiti materijal za svoj sljedeći eksperiment. Njegov krajnji cilj nije bio profit, već potpuna utopija – sustav besplatne energije za cijelo čovječanstvo.

Sanjao je o bežičnom prijenosu energije diljem planeta, putem kojeg bi svatko, bilo gdje na Zemlji, mogao besplatno koristiti električnu energiju iz atmosfere ili tla. Projekt Wardenclyffe Tower, njegov veliki toranj na Long Islandu, trebao je biti prvi korak prema tom ostvarenju. Nažalost, kada su investitori shvatili da se energija koja se "podiže iz zraka" ne može lako naplatiti, financiranje je presušilo, a Teslini snovi o besplatnoj svjetskoj mreži ostali su zarobljeni u nacrtima i laboratorijskim bilješkama.

Profesorov izazov i sudbinski preokret

Priča o Tesli i njegovim profesorima česta je tema anegdota o genijalnosti. Dok je studirao na Visokoj tehničkoj školi u Grazu, Tesla je profesoru fizike, dr. Poeschlu, iznio ideju o izmjeničnoj struji i radu motora bez komutatora. Profesor, zarobljen tadašnjim dogmama, javno ga je ismijao pred kolegama, rekavši da je to "perpetuum mobile" i fizički nemoguće.

Tesla se nije dao pokolebati. Kada je godinama kasnije, nakon što je već osvojio Ameriku sa svojim sustavom izmjenične struje, došao u Graz, taj isti profesor navodno je ostao nijem pred snagom Teslinog patenta. Bila je to tiha, ali potpuna pobjeda uma nad predrasudama.

Od suradnje s Edisonom do svjetske slave

Teslin put do Amerike bio je obilježen velikim nadama. Po dolasku u New York 1884. godine, počeo je raditi za Thomasa Edisona. Bio je to sudar dvaju svjetova: Edisona, pragmatičnog biznismena koji je vjerovao u istosmjernu struju, i Tesle, intuitivnog genija koji je znao da je budućnost u izmjeničnoj struji.

Njihov profesionalni odnos brzo je pukao. Edison je, prema predaji, obećao Tesli veliku svotu novca za unaprjeđenje svojih generatora, no kada je Tesla posao odradio, Edison se navodno izvlačio na "američki smisao za humor". Razočarani Tesla dao je otkaz, a ubrzo nakon toga udružio se s Georgeom Westinghouseom. Njihovo partnerstvo donijelo je "Rat struja", u kojem je izmjenična struja na kraju trijumfirala, osvjetljavajući svjetske sajmove i domove diljem Amerike.

Više od struje: Izumi koji su oblikovali sutrašnjicu

Iako ga najviše pamtimo po struji, Teslin um je bio nepresušan izvor ideja:

Radio: Tesla je godinama prije Marconija patentirao sustave za bežični prijenos signala.

Daljinsko upravljanje: Na izložbi u Madison Square Gardenu 1898. godine, šokirao je publiku demonstracijom malog brodića kojim je upravljao bežično, što su tadašnji promatrači nazvali "čarobnjaštvom" ili "telepatijom".

X-zrake: Eksperimentirao je s njima još prije nego što su službeno otkrivene, proučavajući njihove učinke i mogućnosti.

Teslin transformator: Njegov najpoznatiji uređaj, zavojnica koja stvara visoki napon i visoku frekvenciju, i danas je nezaobilazan dio znanstvenih demonstracija i razumijevanja elektromagnetizma.

Teslina veza s Hrvatskom

Posebno je dirljiva njegova vezanost za domovinu. Tesla je sanjao o tome da Hrvatsku pretvori u energetsku velesilu.

Tesla je uistinu imao viziju izgradnje hidroelektrane na Plitvicama. Iako se taj konkretan projekt nije realizirao na način na koji je on planirao, njegova fascinacija snagom vode bila je temelj njegove vjere u održivu energiju.

Zagreb je imao sreće. Zahvaljujući Teslinim principima i entuzijazmu ondašnjih ljudi koji su pratili njegov rad, Zagreb je postao jedan od prvih gradova u ovom dijelu Europe koji je dobio javnu električnu rasvjetu 1907. godine. Tesla je bio ponosan na svoje korijene i uvijek je isticao da je ponosan na svoje srpsko porijeklo i hrvatsku domovinu.

Nasljeđe jednog genija

Nikola Tesla nije bio čovjek koji se prilagodio svijetu; on je bio čovjek koji je natjerao svijet da se prilagodi njemu. Iako mnogi njegovi projekti o globalnom bežičnom prijenosu energije nikada nisu zaživjeli u stvarnosti na način na koji je on zamislio, oni i dalje služe kao podsjetnik na to koliko smo blizu bili tehnološkom skoku koji bi danas promijenio temelje naše civilizacije.

Možda je njegova najveća mana bila ta što je gledao predaleko u budućnost, previše udaljen od tadašnje stvarnosti. No, upravo zato, svaki put kad upalimo svjetlo ili se povežemo s mrežom, trebamo se sjetiti čovjeka koji je sve svoje snove i sav svoj novac potrošio kako bi nama ostavio svijet u kojem je znanje dostupno svima.