Dok se u javnosti vode rasprave o visini proračunskih izdvajanja, rijetko imamo priliku vidjeti precizan pregled kamo točno odlazi novac namijenjen nacionalnim manjinama. Temeljem detaljne analize dokumenata o isplatama iz državne riznice, pred nama je jasna računica: financiranje manjinskih zajednica na nacionalnoj razini premašuje iznos od 80 milijuna eura.

Pitanje koje se pritom logično nameće jest – je li riječ o nužnom ulaganju u integraciju i očuvanje identiteta ili je to cijena kojom se kupuje politička stabilnost u krhkim koalicijskim odnosima?

Tko su najveći korisnici proračunskih sredstava?

Analiza isplata otkriva hijerarhiju u financiranju, gdje se sredstva ne raspoređuju ravnomjerno, već dominiraju krovne institucije i vjerske zajednice:

• Srpska nacionalna manjina (cca 32,1 milijun EUR): Uvjerljivo najveći korisnik. Prednjači Srpsko narodno vijeće (SNV) s iznosom od preko 24 milijuna eura, slijede ga brojna  kulturna društva poput "Prosvjete".

• Mađarska nacionalna manjina (cca 24,5 milijuna EUR): Značajan iznos koji se primarno veže uz djelovanje Demokratske zajednice Mađara Hrvatske, što ih stavlja visoko na ljestvicu proračunskih primatelja.

• Romska nacionalna manjina (cca 14,9 milijuna EUR): Najveći dio sredstava ide kroz Savez Roma "Kali Sara", fokusirajući se na projekte integracije i resursne centre.

• Bošnjačka nacionalna manjina (cca 4,7 milijuna EUR): Sredstva su razdijeljena između niza udruga i koordinacija, s naglaskom na kulturno-umjetničko djelovanje.

Treba naglasiti: ovo su samo isplate iz državnog proračuna idvaja se 78.6 mijuna eura dok županije dodatno sudjeluju sa 1,6 mijuna eura za projekte i rad nacionalnih manjina . Ako ovim iznosima pridodamo sredstva koja se izdvajaju iz lokalnih proračuna gradova i općina za rad vijeća, najmove prostora i lokalne manifestacije, stvarni iznos "poreznog tereta" za ovu stavku bio bi značajno veći.

Od Vukovara do Dubrovnika

Osim velikih nacionalnih iznosa, gradovi poput Vukovara, Osijeka, Splita, Zadra, Dubrovnika, Knina i Otočca nose teret zakonskih obveza financiranja vijeća nacionalnih manjina. Dok se na državnoj razini financiraju "veliki projekti", lokalna razina pokriva operativni rad manjinskih tijela. To je ona "tiha" stavka koja u proračunima često prolazi ispod radara, a koja kumulativno predstavlja ogroman trošak za porezne obveznike.

Što dobivamo za 80 milijuna eura godišnje?

Kada stavimo brojku od 80 milijun da to napišemo brojkama 80 000 000,00  eura godišnje  radi bolje vizaualizacije, to je  iznose proračunska izdvajanja za nacionalne manjine prema dostavljenim evidencijama u kontekst javnih potreba, otvaraju se sasvim nove perspektive. U deset godina, država na ovaj način izdvaja gotovo 800 milijuna eura  (800 000 000,00 €).

Postavlja se legitimno pitanje: kakav bi bio utjecaj na kvalitetu života građana da se taj novac, hipotetski gledano, usmjeri u zdravstvenu i obrazovnu infrastrukturu?

1. Zdravstveni scenarij

Cijena izgradnje i opremanja modernog regionalnog zdravstvenog centra ili suvremene opće bolnice kreće se u desecima milijuna eura.

• S 80 milijuna eura godišnje, država bi mogla svake godine izgraditi jednu potpuno novu, vrhunski opremljenu bolnicu ili specijalizirani klinički centar u nekoj od hrvatskih županija.

• Kroz desetogodišnje razdoblje, to bi značilo modernizaciju cjelokupne bolničke mreže u Republici Hrvatskoj, čime bi se ukinule liste čekanja i zastarjelost opreme koja je trenutno gorući problem našeg zdravstva.

2. Obrazovni scenari

Ako prosječna izgradnja i opremanje moderne osnovne škole s dvoranom košta oko 5 do 7 milijuna eura:

• S 80 milijuna eura godišnje, mogli bismo izgraditi 10 do 15 novih, tehnološki naprednih osnovnih škola diljem Hrvatske svake godine.

• To bi značilo kraj priče o radu u dvije smjene u gotovo cijeloj zemlji te uvođenje standarda jednosmjenske nastave uz cjelodnevni boravak u svim sredinama koje to danas ne mogu priuštiti.

 Prioritet ili politička stabilnost?

Ova matematika nije pokušaj omalovažavanja prava nacionalnih manjina, već alat za sagledavanje prioriteta. Dok pristaše trenutnog modela ističu da je financiranje manjina "cijena" održavanja stabilne koalicije i socijalnog mira, pitanje koje visi u zraku jest: je li nam važnija politička trgovina ili opipljivi napredak u kvaliteti zdravstvenih usluga i obrazovnog sustava za svako dijete u Hrvatskoj?

Dok se građani bore s listama čekanja i gledaju kako djeca pohađaju škole koje vape za obnovom, iznos od 800 milijuna eura u deset godina postaje brojka koja traži odgovor. Je li to investicija u mir ili cijena koju plaćamo za održavanje statusa quo?

Podaci iz proračuna nisu samo brojke – oni su odraz političkih prioriteta. Dok jedni tvrde da je stabilnost države neprocjenjiva i da je ovaj novac cijena mira, drugi će u ovim milijunima vidjeti propuštenu priliku za investicije u tehnologiju, vojsku i razvojnu ekonomiju. Jedno je sigurno: transparentnost isplata prvi je korak ka tome da građani konačno dobiju odgovor na pitanje kupujemo li ovim novcem doista bolju budućnost ili samo miran san trenutne političke garniture.

Napomena: Podaci su izvučeni iz isplata državne riznice i županijskih odluka , u isti nisu uračunata lokalnih proračunskih davanja gradova i općina.

Foto Pozitivno.hr Ai