Dvadeset godina rada, više od 130 objavljenih knjiga i preko 18.000 arhivskih kutija dokumentacije — to je, u brojkama, ono što stoji iza Hrvatskog memorijalno-dokumentacijskog centra Domovinskog rata. Gošća Bijele kronike bila je doc. dr. sc. Julija Baričević Pletikosić, voditeljica Odjela za znanstvena istraživanja Domovinskog rata u tom centru, koja je predstavila rad ustanove čija se djelatnost proteže od arhivistike do znanosti.

Centar, osnovan 2005. godine, danas zapošljava dvadesetak djelatnika, od kojih je devet doktora znanosti, a nekoliko ih trenutno radi na doktoratima. Riječ je o jedinom specijaliziranom arhivu u Hrvatskoj posvećenom isključivo dokumentaciji Domovinskog rata, s izrazitim naglaskom na gradivo srpske paradržavne tvorevine, takozvane Republike Srpske krajine, iz razdoblja od 1991. do 1995. godine , gradivo koje je u najvećoj mjeri zaplijenjeno nakon oslobodilačkih operacija Bljesak i Oluja.

Osim arhivske, centar ima i snažnu izdavačku djelatnost. Baričević Pletikosić istaknula je da je do sada objavljeno više od 130 knjiga, uključujući seriju izvornih dokumenata Republike Srpske krajine, dvadesetak fotomonografija te tridesetak naslova memoarskog gradiva , svjedočanstava sudionika rata, među kojima i onih koji nisu bili pripadnici vojske ili policije, poput novinara i medicinskih sestara. Dio izdanja objavljen je i na engleskom, a jedno i na francuskom jeziku, kako bi se događaji iz Domovinskog rata približili i međunarodnoj javnosti.

Posebno mjesto u razgovoru zauzela je uloga centra u dokumentiranju stradanja Hrvata u Bosni i Hercegovini, konkretno u Bosanskoj Posavini, gdje je centar objavio opsežno dvotomno izdanje o političkim i vojnim događajima, uz popise žrtava i pripadnika Hrvatskog vijeća obrane. Baričević Pletikosić naglasila je i doprinos centra obrani hrvatskih generala pred Međunarodnim sudom u Haagu, budući da je dokumentacija prikupljena i sustavno obrađena u centru poslužila kao dokazni materijal u tim procesima.

Razgovor se dotaknuo i operacije Oluja, uoči njezine tridesete i prve obljetnice. Gošća je istaknula važnost dokumenta koji dokazuje da je tadašnje političko i vojno vodstvo Republike Srpske krajine, s Milanom Martićem na čelu, izdalo zapovijed o evakuaciji srpskog stanovništva prije početka same operacije, dokument koji, kako kaže, jasno pobija optužbe o “etničkom čišćenju” koje se u srbijanskom medijskom prostoru i danas ponavljaju. Podsjetila je i da je srpsko političko vodstvo do posljednjeg trenutka odbijalo mirna rješenja, uključujući plan Z4 i pregovore u švicarskom Genthodu, te da je vojno rješenje na kraju bilo posljedica te upornosti, a ne prvog izbora hrvatske strane. Istaknula je i da je Oluja, uz oslobođenje okupiranog teritorija, spriječila i moguću humanitarnu katastrofu u zaštićenoj zoni Bihaća.

Na pitanje o tome koliko su zadovoljni načinom na koji se Domovinski rat danas obrađuje u udžbenicima, Baričević Pletikosić odgovorila je da, unatoč povučenom spornom gimnazijskom udžbeniku izdavača Profil zbog brojnih činjeničnih pogrešaka, ocjenjuje da udžbenici danas na zadovoljavajući način donose pregled najznačajnijih događaja i korektno objašnjavaju uzroke rata. Istaknula je i da centar godinama surađuje s Agencijom za odgoj i obrazovanje na organizaciji državnih seminara za nastavnike povijesti, na kojima svake godine sudjeluje više od stotinu profesora.

Gostovanje doc. dr. sc.  Julije Baričević Pletikosić u Bijeloj kronici pokazalo je koliko je sustavan, arhivski utemeljen rad poput onoga u Hrvatskom memorijalno-dokumentacijskom centru presudan za očuvanje točne slike o Domovinskom ratu, u vremenu kada se povijesne činjenice sve češće relativiziraju, a dokumen