Nedavno objavljena pjesma „Bosanski franjevci“ autora Miroslava Babija izazvala je snažne emocije i duboko poštovanje javnosti. Miroslav Babij, glazbenik čija povezanost s glazbom seže u rano djetinjstvo i sedmu godinu života, u svom radu spaja zvuk klavijatura i šargije – instrumenta koji nosi dušu naroda. Iako rođen u Zagrebu, njegovo srce i umjetničko nadahnuće oduvijek pripadaju Bosni. Kao autor koji u vlastitom studiju samostalno piše tekstove, sklada glazbu i izrađuje aranžmane, ovaj projekt smatra svojim najintimnijim svjedočanstvom. U nastavku donosimo opširan razgovor o nastanku pjesme, obiteljskim korijenima i važnosti očuvanja identiteta.

Pitanje: Što je bio onaj ključni trenutak ili emocija koja Vas je potaknula da napišete pjesmu baš o bosanskim franjevcima?

Miroslav Babij: Odluka o nastanku ove pjesme nije došla preko noći; ona je plod višegodišnjeg istraživanja obiteljske povijesti roda Babij. Moja je obitelj generacijama duboko ukorijenjena u kršćansku tradiciju i privržena Crkvi, a mnogi su se moji preci kroz stoljeća zaredili i posvetili život službi Bogu. Ključni emotivni impuls bio je osjećaj duga prema toj tradiciji. Iako je moj pokojni stric, fra Slavko Babij, bio neposredna inspiracija, pjesmu sam pisao kao sveobuhvatnu posvetu cijelom franjevačkom redu. Želja mi je bila glazbom zahvaliti tim „ujacima“ koji su kroz osam stoljeća bdjeli nad našim narodom, dijeleći s nama i muku i radost.

Pitanje: U pjesmi spominjete 13. stoljeće i sv. Franju. Koliko Vam je bilo važno naglasiti tu duboku povijesnu ukorijenjenost franjevaca u Bosni?

Miroslav Babij: Bilo mi je od presudne važnosti naglasiti tu povijesnu vertikalu jer narod koji zaboravi svoju prošlost, nema ni sigurnu budućnost. Franjevci su u Bosni prisutni od 13. stoljeća i oni predstavljaju ontološki temelj našeg kulturnog i duhovnog opstanka. Budući da se u prošlost ne možemo fizički vratiti, smatrao sam svojom misijom da kroz umjetnost i studijski rad oživim tu sliku kontinuiteta. Htio sam da slušatelj osjeti težinu tih stoljeća i shvati da su franjevci postojano stajali uz nas kao jedini čuvari identiteta u vremenima kada je on bio najviše ugrožen.

Pitanje: Naziv „ujaci“ koji koristite u pjesmi nosi posebnu toplinu. Što za Vas osobno znači taj termin i kakve uspomene budi?

Miroslav Babij: Naziv „ujaci“ u meni budi najljepša sjećanja na djetinjstvo; on u sebi nosi toplinu doma i sigurnost obitelji. To nije samo formalni naziv za svećenika, već izraz dubokog povjerenja – franjevac je netko tko je uvijek bio uz narod, na njivi, za stolom i u molitvi. Za mene taj termin znači bliskost; on sugerira da franjevac nije netko tko stoji iznad naroda, već netko tko korača s njim. Ta se toplina osjeća u svakom stihu pjesme, jer sam želio prenijeti onaj osjećaj kada bi ujak došao u kuću, donoseći mir i utjehu cijeloj obitelji.

Pitanje: Spominjete čuvanje Bosančice i samostanskih knjiga. Smatrate li da je uloga franjevaca kao čuvara pismenosti i kulture dovoljno prepoznata u današnjem društvu?

Miroslav Babij: Smatram da se u današnjem ubrzanom svijetu ta nemjerljiva uloga često prešućuje ili zaboravlja u javnom prostoru. Franjevci su bili naši prvi pismonoše, prosvjetitelji i čuvari narodnog genoma. Spominjanjem Bosančice i samostanskih arhiva želio sam istaknuti njihovu intelektualnu borbu. Oni su u tišini samostanskih knjižnica spašavali našu pismenost od zaborava pod raznim tuđinskim vlastima. Moja je pjesma pokušaj da se taj doprinos ponovno osvijetli i da se oda priznanje ljudima koji su knjigom i perom branili naš identitet jednako snažno kao i molitvom.

Pitanje: Pjesma dotiče i Plehan, mjesto koje se u tišini ponovno gradi. Kako Vi doživljavate tu simboliku rušenja i ponovnog uzdizanja plehanskog samostana?

Miroslav Babij: Plehan je oduvijek bio u mom srcu, volio sam ga od djetinjstva kao simbol djedovine i vjere. Međutim, ta se ljubav transformirala u nešto još dublje i osobnije nakon što je moj otac preminuo prije godinu dana i pokopan upravo na Plehanu. Taj gubitak me još čvršće vezao uz plehansko tlo. Danas Plehan doživljavam kao paradigmu neuništivosti – naš hrvatski Feniks koji se uzdiže iz pepela. Simbolika rušenja i ponovne izgradnje zapravo je slika našeg naroda, svaki novi kamen ugrađen u samostan je pobjeda života nad razaranjem.

Pitanje: Koliko je Vaše vlastito djetinjstvo i odrastanje uz franjevce utjecalo na stihove koje ste napisali?

Miroslav Babij: Moji su stihovi izravna preslika mog odgoja i obiteljske povijesti. Odrastajući u okruženju gdje se poštovao križ i franjevački Habit, naučio sam cijeniti žrtvu i zajedništvo. Činjenica da su moji preci kroz stoljeća služili Bogu u tom istom redu dala mi je moralnu obvezu da taj osjećaj pretočim u glazbu. Pjesma nije nastala kao projekt, već kao potreba da iznesem tu nagomilanu ljubav prema Plehanu i svom rodnom kraju, koju sam godinama nosio u sebi.

Pitanje: U pjesmi kažete da su nam oni bili snaga u svakoj muci. Kako vidite njihovu ulogu u nedavnom Domovinskom ratu i najtežim vremenima za naš narod?

Miroslav Babij: Franjevci su u najtežim trenucima povijesti, uključujući i nedavni rat, ostali sidro koje je narod držalo na okupu. Bili su zadnji koji su odlazili i prvi koji su se vraćali na zgarišta. Što se tiče teksta, svjesno sam izbjegavao izravno spominjanje muka pod Osmanskim Carstvom ili osvrtanje na suvremene podjele, uključujući i Republiku Srpsku. Moja namjera nije bila otvaranje starih rana niti stvaranje neugodnosti, jer želim mir i dobro svima koji danas tamo žive. Htio sam poslati poruku zahvale za žrtvu, promičući suživot i toleranciju, jer upravo su nas „ujaci“ učili da budemo ljudi i u najtežim vremenima.

Pitanje: Koji Vam je stih iz ove pjesme osobno najdraži ili najteži za napisati?

Miroslav Babij: Najteže je bilo pronaći prave riječi koje će na dostojanstven način opisati osam stoljeća franjevačke prisutnosti i žrtve. Ipak, najdraži mi je završni stih: „Mir i dobro svima“. Taj stih je kruna cijelog djela i moja osobna životna filozofija. On sažima sve što osjećam – želju za pomirenjem, blagoslovom i nadom u bolju budućnost za naš kraj.

Pitanje: Kako su na pjesmu reagirali sami franjevci? Jeste li dobili povratnu informaciju od onih kojima je pjesma i posvećena?

Miroslav Babij: Povratne informacije su iznimno dirljive. Posebno me obradovala i ispunila ponosom pozitivna reakcija koja je stigla iz samog vrha Nadbosanske biskupije u Sarajevu. Čuti da ljudi koji su cijeli život posvetili toj službi prepoznaju moju iskrenu namjeru i trud, najveća je nagrada koju sam kao autor mogao dobiti. To mi potvrđuje da je pjesma dotaknula samu srž franjevačkog bića.

Pitanje: Vaša glazba često spaja tradiciju i moderni pristup. Kako mlađe generacije reagiraju na ovakve duhovno-domoljubne teme?

Miroslav Babij: Mlađe generacije danas traže autentičnost, ali im ona mora biti prezentirana na suvremen način. Upravo sam zato u realizaciji video spota koristio naprednu umjetnu inteligenciju (AI) kako bih vjerno rekreirao povijesne scene koje je danas fizički nemoguće snimiti. Tim spojem najmodernije tehnologije i duboke tradicije uspio sam zainteresirati mlade ljude. Oni u ovome ne vide nešto zastarjelo, već ponosnu povijest ispričanu modernim jezikom, što je ključno za očuvanje našeg identiteta.

Pitanje: Pjesma završava porukom „Mir i dobro svima“. Je li to ujedno i Vaša životna poruka koju želite prenijeti kroz sav svoj rad?

Miroslav Babij: Apsolutno. To je poruka koju nastojim živjeti svakodnevno. Kroz sve svoje pjesme, od „Johane“ do „Plehana“, trudim se graditi mostove. „Mir i dobro“ je univerzalni poziv na razumijevanje i kršćansku ljubav, što smatram prijeko potrebnim u današnjim vremenima.

Pitanje: Koliko je trajao proces stvaranja ove pjesme, od prve misli do finalne realizacije spota i kako je došlo do suradnje sa gregorijanskim i franjevačkim zborom?

Miroslav Babij: Cijeli proces, od prve skice teksta do finalne montaže spota, trajao je puna tri mjeseca intenzivnog i predanog rada. Sve sam radio u svom vlastitom studiju, pazeći na svaku notu i aranžmanski detalj. Za postizanje sakralne i mistične atmosfere bilo je neophodno uključiti gregorijanski i franjevački zbor. Taj spoj drevne duhovnosti i našeg narodnog melosa dao je pjesmi onu potrebnu težinu i dostojanstvo koju ovakva tema zaslužuje.

Pitanje: Vidimo da kroz pjesmu „Znaš li majko“ i „Plehan“ snažno promičete ljubav prema djedovini. Je li ova pjesma o franjevcima kruna tog ciklusa?

Miroslav Babij: Moglo bi se reći da je ovo kruna mog dosadašnjeg rada, ali moj kreativni proces se nastavlja. Kroz pjesme „Johana“, „Znaš li majko“ i „Plehan“ želio sam izraziti svoju duboku ljubav prema zavičaju. Cilj mi je potaknuti naše ljude, posebno one u dijaspori, ne nužno na masovni povratak jer sam svjestan koliko je to danas teško i kompleksno, već na to da bar češće dolaze. Želim da se ne zaboravi koliko je Plehan značio prije rata i koliko nam on i danas može značiti kao duhovno središte.

Pitanje: Što biste poručili ljudima koji su, poput likova u Vašoj pjesmi, bili prisiljeni napustiti svoje pragove, a franjevci su im ostali jedina spona s domom?

Miroslav Babij: Moja poruka je: nemojte zaboraviti tko ste i odakle dolazite. Franjevci su čuvari naših pragova i onda kada mi nismo tamo. Oni su naša živa veza s djetinjstvom i precima. Dolazite na Plehan, posjećujte svoje krajeve, jer dok god ima onih koji dolaze i sjećaju se, Plehan će živjeti. Moja glazba je tu da vam bude pratnja na tom putu povratka svojim korijenima.

Pitanje: Planirate li u budućnosti još sličnih projekata koji bi osvijetlili važne ličnosti ili događaje iz naše kršćanske povijesti u BiH?

Miroslav Babij: Svakako planiram. Već razvijam ideje za nove projekte koji će osvjetljavati našu bogatu povijest. Smatram svojom dužnošću koristiti tehnologiju, svoj studio i dar koji mi je Bog dao kako bih osigurao da naša tradicija ostane živa i relevantna. Glazba je najsnažnije sredstvo za čuvanje identiteta od zaborava i ja ću tim putem nastaviti.

 

Pjesmi možete poslušati na Youtobe 

 

Autor teksta: Miroslav Babij Autor glazbe: Miroslav Babij

Kompozitor i aranžman: Miroslav Babij Izvođač i vokal: Studio MB (uz sudjelovanje pjevača gregorijanskog i franjevačkog zbora)

Video i audio produkcija: Studio MB (AI vizualizacija lokacija: Bosna, Plehan, Asiz, Hrvatska)