Dok svijet svakodnevno prati ratove u Ukrajini i na Bliskom istoku, rijetko se čuje glas nekoga tko je godinama sustavno proučavao ono što dolazi nakon sukoba  mirovne sporazume. Dr. sc. Krešimir Margaletić, koiji je doktorirao na  Fakultetu političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu, u doktorskom je radu analizirao 63 mirovna sporazuma sklopljena tijekom 19 ratova između 1991. i 2001. godine, a svoje je zaključke nedavno predstavio u emisiji Bijela kronika.

Prema dr. sc. Margaletiću, unatoč opsežnom istraživanju, ne postoji univerzalni "zlatni standard" mirovnog sporazuma. Svaki sukob nosi vlastite političke, etničke, institucionalne i geopolitičke okolnosti, zbog čega se rješenje uspješno u jednom ratu rijetko može izravno primijeniti na drugi. Ipak, iz analize se izdvajaju zajednički čimbenici uspješnih sporazuma: jasno definiran cilj, precizni rokovi provedbe, jasno određeni akteri sukoba te djelotvoran mehanizam provedbe. Kao primjer sporazuma koji je gotovo sve to ispunio, Margaletić navodi Erdutski sporazum iz 1995. godine, kojim je istočna Slavonija, Baranja i zapadni Srijem mirno vraćena u ustavno-pravni poredak Republike Hrvatske  prema njegovoj ocjeni, jednu od najuspješnijih mirovnih misija Ujedinjenih naroda.

Suprotan primjer predstavljaju Minski sporazumi iz 2014. i 2015. godine, kojima se pokušao zaustaviti sukob u istočnoj Ukrajini. Dr.sc,  Margaletić ih ocjenjuje politički nepovezanima, strukturno fragmentiranima i strateški nedovoljno potkrijepljenima  ključni akter, Ruska Federacija, nikada nije bila formalno definirana kao strana sporazuma, što je bitno pridonijelo njihovom neuspjehu i kasnijoj eskalaciji rata.

Dio analize odnosi se i na Opći okvirni sporazum za mir u Bosni i Hercegovini, poznatiji kao Dejtonski sporazum, čija se obljetnica nedavno obilježila. Dr.sc. Margaletić ističe da je Dejton uspio u ključnoj zadaći — zaustavio je krvavi rat i donio mir  no da otvorena pitanja poput političkog predstavljanja hrvatskog naroda u BiH i institucionalne funkcionalnosti države ostaju aktualna, osobito uoči predstojećih izbora.

Govoreći o aktualnim sukobima, dr. sc. Margaletić procjenjuje da je za Bliski istok vjerojatnije postizanje nekoliko parcijalnih mirovnih sporazuma nego jednog sveobuhvatnog rješenja, s obzirom na velik broj uključenih strana s različitim interesima. Za Ukrajinu smatra da bi održiv mir zahtijevao jasne sigurnosne garancije, dogovoren način provedbe i snažnu međunarodnu prisutnost, uz politički kompromis svih uključenih strana, ne samo Ukrajine i Rusije, već i europskih i američkih aktera.

Gostovanje dr. sc. Margaletića u Bijeloj kronici izdvaja se kao rijedak primjer emisije koja umjesto pojednostavljenih naslova nudi znanstveno utemeljen pogled na proces stvaranja mira. U trenutku kada ratna zbivanja svakodnevno dominiraju vijestima, a javnosti često nedostaje kontekst za razumijevanje mogućih rješenja, ovakav pristup ima važnu prosvjetiteljsku vrijednost.