Živimo u vremenu kada je znanje dostupnije nego ikad – i to uglavnom besplatno. Kaže se da znanje nikad nije bilo bliže, a mi nikad površniji.

Još donedavno, svi se sjećamo, doći do stručne knjige ili lektire bio je horor. Znanje je bilo skupo, teško dostupno i zahtijevalo je puni angažman. A tek problemi u svakodnevnom životu – od tumačenja propisa (za koje bi morali platiti odvjetnika), do analiza ugovora i poslovnih odnosa.

Od predrasuda do praktične pomoći

U naše živote ušla je umjetna inteligencija. Koristim je tek odnedavno, ali prije iskustva – evo što sam slušala: „AI je sotonizam, bježi!“, „AI daje krive podatke!“, pa sve do apsurda poput „AI ne može brojati do milijun“. I pomislim – a što mi znači da netko, pa makar i AI, broji do milijun? To mi je kao da mi kažu: pročitaj tekst stojeći na jednoj nozi!

Prvo sam se obratila AI zbog rođaka koji u Njemačkoj vodi brakorazvodnu parnicu. Njegov odvjetnik po službenoj dužnosti na pitanja je odgovarao s „nema financijske koristi“. AI je dala stručne odgovore, citirala zakone i predložila dopise. Epilog: rođak je dobio spor, oslobođen je troškova, a dodijeljena su mu i sredstva iz osiguranja supruge. Njegov odvjetnik ga je pitao tko mu je pripremio dokumente – odgovorio je: „Moja rođakinja, novinarka.“

Drugi slučaj bio je analiza bankarskog ugovora sa „sitnim slovima“. Rezultat: spriječila sam trošak u koji bih se inače uvalila. Šteta što AI nije postojala u vrijeme kredita u švicarcima – mnoge tragedije bi bile spriječene.

Kakvo pitanje, takav i odgovor

Zašto opisujem ova dva slučaja? Zato što su uspjela isključivo zahvaljujući AI. Ali i zato što sam znala što pitati i kako pitati. Vraćam se na priču o „brojanju do milijun“. Kakvo pitanje, takav i odgovor.

Nedavno je netko objavio da je pokušao s AI raspravljati o eksplicitnom seksu – i da ga je AI „otkantala“. Pa naravno! Nije porno sajt. S druge strane, kršćani iz zemalja gdje je vjera zabranjena kažu da im je AI jedina sigurna pomoć – jer ih neće odati vlastima. Čak se i Crkva slaže da se kršćanstvo uz pomoć AI širi ondje gdje misionari ne mogu doći.

Alat u našim rukama

I zato je odluka na nama: hoćemo li AI pitati koliko su „dvije babe i dvije žabe“, ili nešto što nam može promijeniti život.

Jer AI je samo alat – ništa više i ništa manje. A od nas ovisi hoćemo li je koristiti za gluposti ili za ono što nam život znači.