„Samo je malo izgubio živce“: kad okolina prestane šutjeti, nasilje se ranije prepoznaje

Svaka četvrta osoba u Hrvatskoj koja je bila u vezi doživjela je neki oblik partnerskog nasilja. Udruga LET predlaže model „Zajednica koja reagira“, u kojem susjedi, prijatelji i kolege postaju prva karika prema stručnoj pomoći.

„Samo je malo izgubio živce.“ „Samo se izdere pa ga prođe.“ „Lakše je da on vodi novac.“ Takve rečenice mnogi su barem jednom izgovorili ili čuli, o sebi ili o nekome bliskom. Upravo njima počinje kratki video Udruge LET, koji završava porukom: ovo nisu samo svakodnevne situacije, ovo su oblici nasilja u obitelji.

Nasilje u obitelji nije uvijek modrica. Može biti stalna kontrola telefona i kretanja, oduzimanje novca, ponižavanje ili prijetnja djecom. Zato ga je teško prepoznati, a mnogi ga ni ne prijavljuju. Strah od počinitelja, ekonomska ovisnost, sram, briga za djecu, nedostatak stambenih mogućnosti i nepovjerenje u sustav razlozi su zbog kojih osobe koje ga doživljavaju često dugo šute.

Brojke iza zatvorenih vrata

Koliko je problem raširen, pokazuje Anketa o sigurnosti Državnog zavoda za statistiku. Među osobama od 18 do 74 godine koje su ikad bile u intimnoj vezi, 25,4 posto navelo je iskustvo psihološkog, fizičkog ili seksualnog nasilja partnera. Kod žena je taj udio 28,1 posto, a kod muškaraca 22,5 posto. Fizičko ili seksualno nasilje partnera navelo je 12,7 posto žena i pet posto muškaraca.

Posebno zabrinjavaju mladi. U dobnoj skupini od 18 do 29 godina neki oblik partnerskog nasilja navela je trećina ispitanika, a među mladim ženama čak 37,2 posto.

Službene evidencije pokazuju samo dio te slike. Zbog prekršaja nasilja u obitelji policija je 2024. prijavila 6.949 osoba, od kojih je 1.139 bilo povratnika. Iste je godine zabilježeno 9.167 kaznenih djela na štetu članova obitelji i bliskih osoba, 8,3 posto više nego godinu ranije. Posljedice trpe i djeca. Prema podacima MUP-a, 3.729 djece bilo je oštećeno kaznenim djelima protiv braka, obitelji i djece, a 1.036 ih je evidentirano kao izloženo psihičkom nasilju u obitelji.

Razlika između anketnih podataka i službenih prijava pokazuje koliko nasilja ostaje izvan sustava. Upravo u tom prostoru, prije prve prijave, Udruga LET vidi priliku za zajednicu.

Prvi kojem se žrtva povjeri rijetko je institucija

Prijedlog javne politike „Podrška u zajednici kao izvor podrške i socijalne kontrole u suzbijanju i prevenciji nasilja u obitelji“ polazi od jednostavne činjenice. Promjene na osobi koja doživljava nasilje često prvi primijete članovi obitelji, prijatelji, susjedi ili kolege. Oni su i najčešće ljudi kojima će se žrtva prvo povjeriti. Taj potencijal, upozorava dokument, ostaje neiskorišten ako ljudi ne prepoznaju oblike nasilja, ne znaju kako razgovarati ili ne znaju kamo osobu uputiti.

Da okolina već reagira, pokazuju podaci pravobraniteljice za djecu. U 2024. zaprimila je 96 prijava zbog kršenja prava djece na zaštitu od nasilja u obitelji, gotovo trećinu više nego godinu ranije. Među prijaviteljima bili su i rođaci, susjedi i anonimne osobe.

„Osoba koja doživljava nasilje treba znati da ima kome vjerovati i gdje potražiti pomoć. Informirana i povezana zajednica može pridonijeti ranijem prepoznavanju nasilja, smanjiti izolaciju i olakšati pristup stručnoj podršci. Upravo to želimo postići modelom ‘Zajednica koja reagira’, uz sigurnost, dostojanstvo i potrebe osobe u središtu svakog postupanja“, kaže Iva Jovović, socijalna radnica iz Udruge LET i urednica dokumenta.

Prepoznaj, pitaj, saslušaj, podrži, informiraj, uputi

Srž modela je šest koraka za građane. Treba prepoznati zabrinjavajuće znakove i oprezno otvoriti mogućnost razgovora. Zatim treba saslušati bez okrivljavanja, pružiti podršku, dati provjerene informacije i povezati osobu sa stručnom službom.

Jednako je važno ono što građani ne trebaju raditi. Ne istražuju, ne procjenjuju počinitelja i ne upuštaju se u opasne situacije. Kada prijeti neposredna opasnost, zove se policija. Model ne prebacuje odgovornost s institucija na pojedince i ne stvara paralelni sustav. Njegova je svrha povezati ljude koji su žrtvi najbliži sa sustavom koji već postoji.

Šest mjera i jedno upozorenje o brojkama

Udruga predlaže šest mjera. Prva je nacionalni edukativni program sa sigurnosnim smjernicama. Druga su lokalne mreže koje povezuju socijalnu skrb, obiteljske centre, policiju, zdravstvo, škole, lokalnu samoupravu i udruge. Treća su lokalne i digitalne točke informiranja, s naglaskom na ruralna i prometno slabije povezana područja. Četvrta je kampanja za promjenu stavova, s porukama da nasilje nije privatna stvar, da odgovornost pripada počinitelju i da nasilje nema opravdanje. Peta je dugoročna podrška nakon izlaska iz nasilnog odnosa, kroz stanovanje, posao, pravnu i psihosocijalnu pomoć te skrb za djecu. Šesta su programi za mlade o zdravim vezama, osobnim granicama, kontrolirajućem ponašanju i digitalnom nasilju.

Prije šire primjene model bi se isprobao u nekoliko različitih lokalnih sredina, uz neovisnu evaluaciju i izračun troškova. Prijedlog se nadovezuje na Nacionalni plan zaštite od nasilja nad ženama i nasilja u obitelji do 2029., koji je Vlada donijela u prosincu prošle godine.

Dokument donosi i jedno važno upozorenje. Broj prijava ne bi smio biti glavno mjerilo uspjeha. Ako nakon edukacija i kampanja prijava bude više, to ne znači nužno da ima više nasilja. Može značiti da ga ljudi bolje prepoznaju i da više vjeruju sustavu.

Iskustvo iz prve ruke

Udruga LET od 2004. radi s jednoroditeljskim obiteljima kroz program ZA_JEDNO. Vodi i Savjetovalište za žrtve nasilja u obitelji, u kojem osobe izložene nasilju dobivaju stručnu podršku, savjetovanje i informacije o pravima. Iskustvo pokazuje da nasilje često stoji iza raspada partnerstva, a da posljedice traju i nakon odlaska. Samostalno roditeljstvo, stambena i financijska nesigurnost te potreba za pravnom pomoći ne nestaju izlaskom iz nasilnog odnosa.

Cijeli dokument dostupan je na: https://udruga-let.hr/zajednica-koja-reagira-prijedlog-javne-politike-za-prevenciju-i-suzbijanje-nasilja-u-obitelji/

AKO STE SE PREPOZNALI, NISTE SAMI

112 / 192 – hitne službe i policija, kod neposredne opasnosti

116 006 – Nacionalni pozivni centar za žrtve kaznenih djela i prekršaja (besplatno i anonimno)

0800 655 222 – Ženska pomoć sada, besplatna linija za žene žrtve nasilja

116 111 – Hrabri telefon za djecu

Savjetovalište Udruge LET – 01 5803 726, let@udruga-let.hr

Projekt financira Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike.