Foto izvor: Ai.
Dramatično upozorenje ministra financija Marka Primorca i priznanje da je proračunski manjak u prvoj polovici godine dosegnuo dvije milijarde eura, sada dolazi na naplatu. Prema izvorima iz Vlade, u tijeku je panična operacija krpanja rupe u državnoj blagajni "velike kao Velebit", kako ju je slikovito opisao jedan visoki dužnosnik. Ministarstvima i drugim korisnicima proračuna naređeno je da u zadnjem kvartalu godine srežu svoje troškove za 3 do 9 posto, što mnogi smatraju potpuno neizvedivom misijom.
Telefonski pozivi i "nemoguća misija"
Pritisak na čelnike institucija je ogroman. Prema pouzdanim informacijama, iz Vlade se telefonski kontaktiraju čelnici i traži ih se da pronađu uštede pod svaku cijenu. No, s obzirom na to da je godina pri kraju, većina sredstava je već ugovorena ili potrošena.
"To je apsolutno neizvedivo. Uzmite za primjer Ministarstvo pravosuđa i uprave – od njih se traži da srežu oko 60 milijuna eura. Svi troškovi za plaće, materijalni izdac, troškovi najma objekata, sudske presude koje ministrstvo mora isplatiti i projekti su već ugovoreni. Ako uspiju uštedjeti 20 milijuna, to će biti maksimum maksimuma. Ostatak je nemoguće pronaći bez potpunog zaustavljanja sustava", govori nam dobro upućeni izvor.
Gdje je novac nestao? Od plaća i oružja do dugova u zdravstvu
Dok Vlada kao službeni razlog za rebalans navodi potrebu sanacije ogromnih dugova u zdravstvu, postavlja se pitanje kako je do ovakvog manjka uopće došlo. Podsjetimo, Vlada je ove godine značajno podigla plaće ne samo državnim namještenicima i službenicima, već i samim dužnosnicima. Istovremeno, nastavljena su ogromna izdvajanja za modernizaciju vojske.
Prema dostupnim podacima, proračun Ministarstva obrane za 2025. godinu iznosi preko 1,2 milijarde eura, a Hrvatska je usred procesa otplate višenamjenskih borbenih aviona Rafale, nabave oklopnih vozila Bradley i drugog naoružanja, što predstavlja golem teret za državne financije.
S druge strane, dugovi bolnica prema veledrogerijama za lijekove i medicinski materijal ponovno su probili sve granice i, prema posljednjim procjenama, premašuju 700 milijuna eura. Ta kronična boljka hrvatskog zdravstva sada je, čini se, postala izgovor za rezanje svima ostalima.
Zaštićeni od rezova: Zdravstvo i Butkovićevi projekti
Ipak, nisu svi jednaki u ovoj krizi. Kako doznajemo, iz obveze rezanja troškova izuzeto je Ministarstvo zdravstva, što je i logično s obzirom na to da se rebalansom pokrivaju upravo njegovi dugovi.
Međutim, ono što izaziva najviše pitanja jest informacija da je zaštićeno i Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture. Riječ je o ministarstvu s jednim od najvećih proračuna, koji za 2025. godinu iznosi oko 2,4 milijarde eura. Ono upravlja nizom skupih, višegodišnjih infrastrukturnih projekata, od kojih bi se mnogi mogli privremeno zaustaviti ili odgoditi bez veće štete kako bi se postigle trenutne uštede. Odluka da se u ovom resoru ne traže uštede dok se drugima režu ključni troškovi otvara prostor za sumnju u političko pogodovanje i netransparentno upravljanje krizom.
Dok se čeka službena objava rebalansa proračuna, jedno je sigurno: zadnji kvartal 2025. godine bit će obilježen drastičnim rezovima, zaustavljanjem planiranih aktivnosti i velikom neizvjesnošću za sve korisnike državnog proračuna, osim za one rijetke koji su, unatoč krizi, ostali zaštićeni.