Na Aljasci je održan dugo očekivani sastanak bivšeg američkog predsjednika Donalda Trumpa i ruskog predsjednika Vladimira Putina. Tema razgovora bila je primirje u Ukrajini i mogućnost zaustavljanja sukoba koji traje već četvrtu godinu.
Sam dolazak ruskog predsjednika bio je popraćen jasnim američkim demonstracijama moći – na pisti su bili postrojeni lovci F-22 Raptor, dok je iznad delegacija preletio bombarder B-2 u pratnji borbenih aviona F-35. Poruka je bila nedvosmislena: Sjedinjene Države žele pokazati svoju odlučnost i vojnu nadmoć.
Na sastanku su, uz dvojicu predsjednika, sudjelovali i američki državni tajnik te ruski ministar vanjskih poslova. Kako prenosi Reuters, Trump je nakon sastanka dao kratku izjavu izrazivši zadovoljstvo razgovorima i optimizam da bi oni mogli otvoriti vrata rješenju krize. Putin je održao govor o dobrosusjetskim odnosima SAD-a i Rusije i povezanosti Aljaske proslosti sa sa Rusijom, ta kako su trenutni odnosi SAD-e u Rusije na naj nižoj točki od hladnog rata. Naglasio je da su Ukrajinci i rusi bratski narodi i da je potreban dijalog i uspostavi pravednog mira u Ukrajini. te iznio ključnu poruku Moskve: “Mora se obnoviti pravedna ravnoteža sigurnosti na globalnoj razini.”
Ratom iscrpljena Rusija
Rusija je ušla u rat s planom da u 30 dana zauzme Ukrajinu, ali taj plan nije uspio. Sukob se odužio, a sankcije Zapada teško opterećuju gospodarstvo koje je u potpunosti prebačeno u ratni model. Prema procjenama, poginulo je više od 500 tisuća ruskih vojnika, a ranjeno preko dva milijuna. Inflacija prelazi 20 % godišnje, dok se državni proračun suočava s ogromnim opterećenjima.
Unatoč tome što se dugo smatrala drugom vojnom silom svijeta, Rusija nije uspjela poraziti državu vojno i ekonomski višestruko slabiju od sebe. To je, prema zapadnim analitičarima, pokazatelj da bi današnji vojni kapaciteti Francuske, Njemačke, Poljske i Velike Britanije bili dovoljni za ravnotežu snaga bez dodatnog ulaganja, čak i bez većeg povećanja vojnih proračuna.
Kineski faktor i američki interes
Istodobno, Moskva pokušava izbjeći sve dublji zagrljaj Kine, koja posljednjih godina agresivno ulazi u rusko gospodarstvo kupnjom resursa i infrastrukturnih kapaciteta. Analitičari upozoravaju da bi taj proces s vremenom mogao dovesti i do demografskih promjena na ruskom Dalekom istoku, jer Kina već sada planira širu upotrebu svoje radne snage na prostorima koje ekonomski kontrolira.
Trump, pak, prema diplomatskim izvorima, vidi hitnost postizanja primirja u Europi kako bi se američka vojna sila mogla preusmjeriti prema Indo-Pacifiku. Kina je posljednjih mjeseci sve agresivnija prema Tajvanu, ali i Filipinima. Svakodnevni incidenti u Južnokineskom moru, gdje kineski ratni brodovi proganjaju filipinske patrolne jedinice oko spornih grebena, zabrinjavaju Washington. Uz to, Peking je izgradio više od 20 umjetnih otoka na kojima su postavljene vojne baze.
Sastanak na Aljasci otvorio je nova pitanja i pružio određene odgovore. Dok Zapad želi okončati rat u Europi i usmjeriti se na Aziju, Rusija nastoji ublažiti teret sankcija i izbjeći potpunu ovisnost o Kini. Premda konkretni dogovori još nisu postignuti, sve je jasnije da je trenutak za pregovore i mir sve bliži – jer rat iscrpljuje sve strane.
