Moskva / Washington / Kijev, 6. kolovoza 2025. – U pokušaju da izbjegne novi val sekundarnih sankcija i udovolji američkom predsjedniku Donaldu Trumpu, Rusija razmatra prijedlog o zračnom primirju u ratu protiv Ukrajine. Prema izvješću agencije Bloomberg i članku objavljenom na portalu Ukrainian News [izvor], Kremlj je spreman na privremenu obustavu zračnih i raketnih napada, ali bez potpunog prekida neprijateljstava.
Što podrazumijeva “zračno primirje”?
Radi se o pauzi u zračnim napadima – uključujući dronove i projektile – kao gesti dobre volje prema Zapadu, posebice prema administraciji Donalda Trumpa. No, Putinov režim ne razmatra potpuno primirje, već ograničenu deeskalaciju koja bi mogla služiti kao pregovarački alat i politički ustupak.
Prema izvorima bliskim Kremlju, zračno primirje moglo bi biti ponuđeno ako Ukrajina potpiše suglasnost. Politički analitičar Sergej Markov, inače poznat po bliskim vezama s Kremljem, izjavio je da Trump “treba poklon” u obliku simboličkog ustupka Rusije, što bi mogao biti upravo ovaj prekid zračnih napada.
Razlozi iza ruskog popuštanja
-
Prijetnje sekundarnim sankcijama: Trumpova administracija upozorila je da bi uvoznici ruske nafte – uključujući Kinu, Indiju i druge zemlje – mogli biti kažnjeni ako Moskva ne učini konkretne korake prema smirivanju sukoba.
-
Ekonomski kolaps Rusije: Troškovi rata postaju neizdrživi – ruski budžet opterećen je financiranjem milijunskog vojnog aparata te isplatama mirovina za poginule i ranjene vojnike i njihove obitelji.
-
Pritisak Trumpove diplomacije: Posebni izaslanik Steve Witkoff trebao bi ovih dana posjetiti Moskvu, dok bi Keith Kellogg, Trumpov posebni izaslanik za Ukrajinu, trebao istodobno boraviti u Kijevu – što ukazuje na koordinirane napore za početak formalnih pregovora.
Tihi signal gašenja ratne mašinerije
Rat u Ukrajini ostavio je za sobom više od milijun mrtvih i tri milijuna ranjenih. Uništena infrastruktura i ekonomski gubitci u regiji mjere se u desecima milijardi eura. Iako se ne naziva “mirovnim sporazumom”, ovo zračno primirje može se promatrati kao prvi realni pomak prema prekidu neprijateljstava.
Trump je 28. srpnja postavio rok od 10 do 12 dana unutar kojeg Moskva mora pokazati napredak prema miru. S obzirom da istječe sredinom sljedećeg tjedna, diplomatski napori se intenziviraju, a mnogi očekuju i sastanak Trump–Putin kao mogući prekretnicu.
Lagani mir kao početak kraja rata?
Iako se radi o ograničenom primirju, prijedlog o obustavi zračnih napada signalizira da ratna mašinerija možda ulazi u fazu postupnog gašenja. Rusija, suočena s iscrpljenom ekonomijom i vanjskopolitičkom izolacijom, sve više traži načine kako “izaći iz rata bez poraza”, dok američka diplomacija vrši snažan pritisak da se sukob konačno privede kraju.
