Lokalni izbori u Hrvatskoj 2025.: Prvi krug završen, drugi krug odlučuje, a pred nama je razdoblje stabilnosti i prosperiteta
U nedjelju, 18. svibnja 2025., Hrvatska je održala prvi krug lokalnih izbora na kojima su građani birali članove općinskih i gradskih vijeća, županijskih skupština, kao i općinske načelnike, gradonačelnike i župane za mandat od četiri godine. Prema podacima Državnog izbornog povjerenstva (DIP), izlaznost do 16:30 sati iznosila je 35,15%, što je nešto niže u odnosu na prethodne izbore, ali ipak pokazuje interes građana za lokalnu vlast.
Ishodi prvog kruga: Pobjede i drugi krug
Prvi krug izbora donio je značajne rezultate. U 10 županija izabrani su župani već u prvom krugu, dok će u preostalih 11 županija pobjednici biti odlučeni u drugom krugu, zakazanom za 1. lipnja 2025. Među aktualnim županima, devet njih ulazi u drugi krug s ciljem očuvanja svojih pozicija.
Što se tiče gradonačelnika, devet gradonačelnika županijskih središta osiguralo je novi mandat već u prvom krugu, dok će osam aktualnih gradonačelnika svoje pozicije braniti u drugom krugu. U 80 gradova diljem Hrvatske gradonačelnici su izabrani, ali u ključnim gradovima poput Zagreba i Splita pobjednici će biti poznati tek nakon drugog kruga.
U Zagrebu, prema izlaznim anketama, Tomislav Tomašević (Možemo! i SDP) vodi s 49,59% glasova, ali nije osigurao apsolutnu većinu, što znači da će se suočiti s Marijom Selak Raspudić (14,91%) u drugom krugu. U Splitu Ivica Puljak (Centar) ima prednost s 36,25%, dok ga slijedi Tomislav Šuta (HDZ) s 29,38%. Rijeka je donijela iznenađenje jer Iva Rinčić (AM i partneri) vodi s 39,85% ispred aktualnog gradonačelnika Marka Filipovića (19,89%).
U Zadru i Zadarskoj županiji, također, nijedan kandidat nije osigurao većinu u prvom krugu, pa će se borba za gradonačelnika i župana nastaviti u drugom krugu. U Međimurskoj županiji Matija Posavec (NPS) i Ljerka Cividini (NPS i SDP) uvjerljivo su osvojili mandate župana i gradonačelnice Čakovca, pokazavši snagu kontinuiteta u tom području.
Drugi krug: Ključna odluka za lokalnu vlast
Drugi krug izbora, koji će se održati 1. lipnja 2025., bit će presudan za mnoge gradove i županije. Prema Zakonu o lokalnim izborima, općinski načelnici, gradonačelnici i župani biraju se većinskim sustavom, što znači da kandidat mora osvojiti više od 50% glasova birača koji su glasovali. Ako to nije postignuto u prvom krugu, dva kandidata s najviše glasova ulaze u drugi krug, gdje se pobjednik odlučuje relativnom većinom.
Ovaj sustav osigurava da izabrani dužnosnici imaju snažnu potporu birača, ali također znači da će u mnogim jedinicama lokalne samouprave politička borba potrajati još dva tjedna. U međuvremenu, rezultati za predstavnička tijela već su utvrđeni u prvom krugu, koristeći D'Hondtovu metodu za raspodjelu mandata, što omogućuje početak pregovora o koalicijama u vijećima i skupštinama.
Razdoblje bez izbora: Fokus na prosperitet građana
Nakon drugog kruga izbora, Hrvatsku očekuje razdoblje političke stabilnosti bez većih izbornih procesa u dogledno vrijeme. Ovo će biti prilika za novoizabrane dužnosnike da se posvete provedbi svojih programa i rješavanju ključnih pitanja koja utječu na kvalitetu života građana. Od gospodarskog razvoja, infrastrukture i socijalnih usluga do zaštite okoliša i digitalizacije, lokalna vlast ima priliku pokazati svoju učinkovitost.
Ovo razdoblje bez izbora omogućit će fokus na dugoročne projekte i reforme, bez ometanja predizbornih kampanja. Građani očekuju da njihovi izabrani predstavnici iskoriste ovaj mandat za promicanje prosperiteta, transparentnosti i inkluzivnosti u upravljanju lokalnim zajednicama. Posebno će biti važno osigurati ravnomjeran razvoj ruralnih i urbanih područja, kao i rješavanje izazova poput demografskih promjena i gospodarskih nejednakosti.
Iz obećanja u djela
Lokalni izbori 2025. u Hrvatskoj donijeli su mješavinu očekivanih pobjeda i iznenađenja, uz visoku razinu političke kompetitivnosti. Dok je prvi krug završen, drugi krug će odlučiti o konačnom rasporedu vlasti u ključnim gradovima i županijama. Nakon toga, Hrvatska ulazi u razdoblje bez izbora, što pruža priliku za fokus na razvoj i boljitak građana. Očekivanja su velika, a građani će pomno pratiti kako će novoizabrani dužnosnici ispuniti svoja obećanja.