U subotu, 10. svibnja 2025., Indija i Pakistan, dvije nuklearne sile Južne Azije, postigle su primirje nakon četiri dana intenzivnih sukoba koji su prijetili eskalacijom u punopravni rat. Ovaj dogovor, najavljen od strane američkog predsjednika Donalda Trumpa putem njegove društvene mreže Truth Social, označio je privremeni prekid najžešćih borbi između ovih susjeda u gotovo tri desetljeća. Iako primirje donosi olakšanje stanovnicima pograničnih područja, povijest i složenost odnosa između dviju zemalja ukazuju na to da je put do trajnog mira izazovan.
Pozadina sukoba
Sukob između Indije i Pakistana traje desetljećima, a njegovo središte je sporna regija Kašmir. Nakon podjele Britanske Indije 1947. godine, Kašmir je postao žarište tenzija jer obje zemlje polažu pravo na cijelu regiju. Sukobi su eskalirali kroz više ratova (1947., 1965., 1971. i 1999.), a posljednja eskalacija započela je 22. travnja 2025. nakon terorističkog napada u indijskom Kašmiru, u gradu Pahalgamu, gdje je ubijeno 26 civila, većinom hinduističkih turista. Indija je za napad okrivila Pakistan, tvrdeći da je podržavao militante, dok je Islamabad to odlučno negirao.
Napetosti su kulminirale 7. svibnja kada je Indija pokrenula "Operaciju Sindoor", seriju raketnih napada na navodnu "terorističku infrastrukturu" u Pakistanu, uključujući gradove u pokrajini Punjab i pakistanskom Kašmiru. Pakistan je uzvratio napadima na indijske vojne baze, uključujući zračnu luku Amritsar i skladište raketa BrahMos. Prema izvještajima, u sukobima je poginulo gotovo 70 ljudi, uključujući civile s obje strane, a zračna bitka iznad regije Poonch, u kojoj je sudjelovalo preko 120 borbenih aviona, označena je kao jedna od najvećih u modernoj povijesti.
Postignuto primirje
Primirje je stupilo na snagu 10. svibnja u 17 sati po lokalnom vremenu, nakon noći intenzivnih pregovora uz posredovanje Sjedinjenih Američkih Država. Indijski ministar vanjskih poslova Vikram Misri potvrdio je da su obje strane obustavile vojne akcije na kopnu, moru i u zraku, dok je pakistanski ministar vanjskih poslova Ishaq Dar izrazio spremnost za deeskalaciju pod uvjetom da Indija prekine napade. Američki državni tajnik Marco Rubio i potpredsjednik J.D. Vance odigrali su ključnu ulogu u komunikaciji s visokim dužnosnicima obiju zemalja.
Donald Trump je primirje proglasio "potpunim i trenutačnim", čestitajući obema zemljama na "korištenju zdravog razuma i velike inteligencije". Međutim, unatoč početnom optimizmu, prve noći primirja zabilježena su kršenja. Eksplozije su se čule u gradovima Srinagar i Jammu, a obje strane su se međusobno optuživale za kršenje dogovora. Indija je tvrdila da je Pakistan nastavio s topničkom vatrom, dok je pakistanska vojska optužila Indiju za "upade preko granice". Do nedjelje, 11. svibnja, situacija se smirila, a opskrba električnom energijom vraćena je u većinu pograničnih područja.
Geopolitički kontekst
Sukob između Indije i Pakistana nadilazi regionalne okvire, privlačeći pažnju globalnih sila. Kina, ključni saveznik Pakistana, opskrbljuje više od 80% njegovog oružja, a pakistanske snage koristile su kineske rakete za obaranje indijskih aviona, uključujući navodno francuske Rafale zrakoplove. Indija, s druge strane, uživa podršku SAD-a, koji je vidi kao protutežu kineskom utjecaju u regiji. Rusija, tradicionalni partner Indije, izrazila je zabrinutost i pozvala na suzdržanost, dok je skupina G7 osudila napad na turiste i pozvala na dijalog.
Ovaj sukob se često opisuje kao "proxy rat" između Kine i Zapada, gdje se testira vrhunska vojna tehnologija. Potvrda da je kineski borbeni avion J-10C oborio francuski Rafale mogla bi imati dalekosežne posljedice za globalnu trgovinu oružjem i percepciju vojne moći.
Izazovi i budućnost
Iako primirje donosi privremeni mir, povijesne rane i uzajamno nepovjerenje otežavaju dugoročno rješenje. Kašmir ostaje podijeljen duž Linije kontrole, a obje zemlje inzistiraju na svojem pravu na cijelu regiju. Indija optužuje Pakistan za podršku terorizmu, dok Pakistan tvrdi da Indija krši prava muslimanskog stanovništva u Kašmiru. Bilateralni odnosi su, prema stručnjacima, na najnižoj točki u desetljećima.
Pregovori između zapovjednika vojnih operacija započeli su 12. svibnja, a međunarodna zajednica, uključujući UN, podržava dijalog kao put prema traynom miru. Generalni sekretar UN-a Antonio Guterres nazvao je primirje "pozitivnim korakom", ali upozorio da su potrebni daljnji napori za rješavanje dubljih problema. Trump je ponudio dodatnu diplomatsku podršku, uključujući posredovanje u vezi s Kašmirom, iako Indija nije komentirala tu ponudu.
Stanovnici pograničnih područja, poput Amritsara i Bhimbera, izrazili su olakšanje povratkom normalnim aktivnostima, ali strah od novih sukoba ostaje. "Otkako su teroristi napali ljude u Pahalgamu, živjeli smo u neizvjesnosti. Sretan sam što više neće biti krvoprolića," rekao je Satvir Singh Alhuwalia, trgovac iz Amritsara.
Zaključak
Primirje između Indije i Pakistana označava krhki, ali važan korak prema deeskalaciji. Međutim, dok se nuklearne sile nastavljaju suočavati s povijesnim neprijateljstvom i geopolitičkim pritiscima, svijet pomno prati hoće li ovaj trenutak mira biti temelj za dugoročno rješenje ili samo privremeni predah. Ključ za budućnost leži u izravnom dijalogu, međunarodnom posredovanju i spremnosti obiju strana da prevladaju desetljeća nepovjerenja.
