U vremenu kada se tehnologija razvija brže nego ikad, naš svakodnevni život nezamisliv je bez pametnih telefona, računala i interneta. No, jesmo li svjesni koliko dubok trag ostavljamo svakim svojim klikom i kakve opasnosti vrebaju iz virtualnog svijeta? O ovim gorućim temama, u novom izdanju emisije "Bijela kronika", s urednikom i voditeljem Ivom Krištićem razgovarao je Domagoj Tuličić, predavač i stručnjak za informacijsku sigurnost na Fakultetu organizacije i informatike (FOI).

Tuličić, koji mladim generacijama prenosi znanje o digitalnoj forenzici, biometriji i sigurnosti informacijskih sustava, a ujedno je i suautor nedavno objavljenog udžbenika o programiranju za strukovne škole, gledateljima je otvorio vrata u jedan fascinantan, ali i pomalo zastrašujući digitalni svijet.

Digitalna forenzika: Internet pamti sve

Kada čujemo riječ "forenzika", većina nas pomisli na scene iz kriminalističkih serija – inspektore s četkicama koji traže otiske prstiju. No, digitalna forenzika bavi se nečim puno suptilnijim.

"U digitalnoj forenzici vodimo se Locardovim načelom koje kaže da svaki kontakt ostavlja trag. Kad koristimo računalo ili pametni sat, ostavljamo digitalni otisak koji stručnjaci mogu rekonstruirati i koristiti kao neoboriv dokaz na sudu", pojašnjava Tuličić. Upozorava na veliku zabludu u koju mnogi upadaju – osjećaj lažne sigurnosti i anonimnosti na internetu. Mladi, ali i odrasli, često nepromišljeno ostavljaju svoje podatke u zamjenu za besplatne aplikacije ili igrice, ne shvaćajući da zapravo plaćaju vlastitom privatnošću. "Čak i kada obrišete neku objavu ili fotografiju, ona je vrlo vjerojatno negdje trajno spremljena u nekom 'cloudu'," ističe Tuličić.

Tamna strana umjetne inteligencije: Klonirani glasovi i prevare

Umjetna inteligencija (AI) donijela je revoluciju, no s njom su stigle i sofisticirane prijetnje. Voditelj Ivo Krištić podijelio je osobno iskustvo u kojem su prevaranti, koristeći AI, klonirali njegov glas i pokušali od njegove tajnice iznuditi novac.

Tuličić objašnjava kako su napadi postali iznimno manipulativni: "Teško je danas prepoznati pravi video od onog generiranog umjetnom inteligencijom ili prepoznati klonirani glas. Prevaranti ciljaju na naše emocije – na strah, pohlepu ili hitnost. Obećavaju brzu zaradu ili prijete posljedicama kako bi nas natjerali na brzu reakciju." Najranjiviji su, upozorava, stariji građani, ali i djeca koja su svakodnevno bombardirana agresivnim marketingom.

Zastrašujući trend: Djeca, cyberbullying i online kockanje

Posebno zabrinjavajući dio emisije bio je posvećen mladima. Problem više nije samo cyberbullying – vršnjačko nasilje koje se iz školskih klupa preselilo u WhatsApp grupe gdje ne prestaje ni nakon nastave – već i sveprisutno online kockanje.

Zabrinjavajuća je statistika da je čak 12 % srednjoškolaca probalo kockati, a u Hrvatskoj postoji oko 480 tisuća otvorenih računa za kockanje. Algoritmi prate ponašanje djece i agresivno im nude reklame. "Srednjoškolci ne bi trebali imati pristup manipulaciji novcem preko aplikacija. Oduzimanje mobitela nije dugoročno rješenje. Jedini pravi put je edukacija – roditelji moraju pronaći vremena za razgovor s djecom o ponašanju na internetu, baš kao što tvrtke educiraju svoje zaposlenike o phishing porukama," jasan je Tuličić. Roditeljima savjetuje da prate financijske navike djece – svaki nagli zahtjev za većim džeparcem, ili pak potpuni prestanak traženja novca, može biti signal za uzbunu.

Oružje budućnosti i kibernetička obrana Hrvatske

Kao predsjednik Instituta za istraživanje i transfer naprednih obrambenih tehnologija (IITNOT), Tuličić se sa stručnjacima i bivšim časnicima Hrvatske vojske bavi i pitanjima nacionalne sigurnosti, poput obrane od ubojitih FPV dronova koji lete brzinama do 200 km/h. Udruga je razvila koncepte kinetičke obrane koji pomoću naprednih senzora i brzih računala mogu naciljati i srušiti dron prije nego što postane prijetnja.

Unatoč brojnim opasnostima, Tuličić je emisiju zaključio u pozitivnom i ohrabrujućem tonu. Na pitanje o tome koliko je Hrvatska sigurna od kibernetičkih napada, odgovorio je s puno optimizma: "Europa i Hrvatska iznimno vode računa o kibernetičkoj sigurnosti. Imamo zakone, strategije, odjele unutar SOA-e, vojske i MUP-a, a bankarski sektor je posebno zaštićen. Imamo sjajne stručnjake i vidim kako naši bivši studenti fantastično napreduju. Svijetla nam je budućnost – rekao bih, čak i bolja nego u nogometu!"

Emisija "Bijela kronika" još je jednom dokazala važnost otvorenog razgovora o temama koje oblikuju našu svakodnevicu, podsjećajući nas da u digitalnom dobu naš najbolji štit nisu samo lozinke, već edukacija i kritičko razmišljanje.