ALEN OSTOJIĆ O 20 GODINA HRVATSKIH DANA SIGURNOSTI

Osvrnete li se unazad 20 godina, kao jedan od pokretača ove konferencije i
suosnivač Hrvatske udruge menadžera sigurnosti – što se sve promijenilo od
prve konferencije do današnjih dana kada su Hrvatski dani sigurnosti izrasli u
vodeći događaj u ovom sektoru?
Alen Ostojić: Kada danas, nakon dvadeset godina, sagledamo cjelokupni sustav
sigurnosti, vidimo da je jedina konstanta – kriza. Svjedočimo geopolitičkim
napetostima, oružanim sukobima, kibernetičkim prijetnjama i prekidima u lancima
opskrbe. Svi ti faktori jasno nam pokazuju da su sustavi sigurnosti koji se oslanjaju
na samo jednu liniju obrane postali daleka prošlost.
Kada smo kretali s ovom pričom, radilo se o konferencijskom okupljanju hrvatskih
menadžera korporativne sigurnosti. Danas, pak, okupljamo iznimno široku lepezu
struka koje su na različite načine – poslovno i profesionalno – povezane sa
stvaranjem sigurnog okruženja u javnim i poslovnim prostorima, u gradovima i
prometu.
Ukratko, pokrivamo sve segmente sigurnosti u našim životima. Zato se na Hrvatskim
danima sigurnosti danas okupljaju psiholozi, sociolozi, komunikacijski stručnjaci,
predstavnici obavještajne zajednice, policije, sporta, vatrogastva, privatne zaštite,
urbanisti i inženjeri, pa sve do fizičara, kemičara i klimatologa. Klimatologija je danas
izuzetno važno područje jer intenzivno radimo i na procjeni ugroza od klimatskih
promjena i prevenciji, kako bismo omogućili sigurno okruženje ili naprosto znali
pravodobno i adekvatno reagirati u opasnim i kriznim situacijama.
Zbog svega toga danas je nužno razvijati višeslojne sustave sigurnosti. To
podrazumijeva integraciju korporativne i poslovne sigurnosti, kibernetičke otpornosti
te, naravno, zaštitu lanaca opskrbe i odgovorno upravljanje naprednim
tehnologijama.

Jesmo li kao društvo i gospodarstvo spremni na sve te prijetnje? Što je danas
najveći izazov za tvrtke i institucije?
Alen Ostojić: Sigurno nismo spremni na baš sve, ali se kontinuirano prilagođavamo
i spajamo resurse sigurnosti, politike i protokola. Međutim, možemo reći da je
napravljen iznimno veliki iskorak u izgradnji slojeva kibernetičke obrane. Država je
dala snažan zamah donošenjem Zakona o kibernetičkoj sigurnosti, ali i jasnom
kategorizacijom ključnih te važnih subjekata u gospodarskom i javnom sektoru.

Ulaže li se danas dovoljno u sigurnost i prevenciju ili se, nažalost, još uvijek
uglavnom reagira tek nakon što se incident dogodi?
Alen Ostojić: Nažalost, u pojedinim poslovnim subjektima i dalje se reagira tek kada
se dogodi šteta ili incident. No, moramo priznati da su hrvatske korporacije u
posljednje vrijeme prepoznale važnost trenutka i počele ulagati značajan dio svog
profita upravo u sustave sigurnosti, čime izravno jačaju vlastitu otpornost.

Pritom ne govorimo samo o financijskom ili energetskom sektoru. Značajna ulaganja
u sigurnosnu infrastrukturu danas vidimo i kod velikih komunalnih tvrtki, što je
izuzetno pohvalno.
Koja je ključna poruka ovogodišnjih, jubilarnih 20. Hrvatskih dana sigurnosti?
Alen Ostojić: Sigurnost se ne improvizira. Ona se izgrađuje, ostvaruje i na njoj se
mora raditi svakodnevno – jer sigurnost je naša zajednička vrijednost. Sigurnost
mora biti integrirana u samu poslovnu strategiju i sjediti za stolom kada se donose
ključne poslovne odluke. Suvremeni menadžer sigurnosti mora razumjeti financije,
reputaciju, ljude, tehnologiju i tržište, jer danas više nije dovoljno samo spriječiti
incident. Moramo znati kako organizaciju učiniti dugoročno otpornom – otpornom na
krize koje možemo predvidjeti, ali i na one koje još ne možemo ni zamisliti. To su bile
ključne teme ovogodišnjih Hrvatskih dana sigurnosti.

Fotografija: Davor Denkovski