Lov na popuste ili lov na kupce? Zašto cijena za Crni petak skoro nikad nije ona koju prvo vidite

Bliži nam se Crni petak, no prije nego što "prodate" budžet, analizirali smo kako platforme poput AliExpressa i Alibabe koriste psihološke trikove s cijenama. Koliko na kraju stvarno uštedimo?

Iluzija uštede

Stigli smo u to doba godine. E-mail sandučić nam je pun najava "najvećih popusta ikad", a aplikacije nas bombardiraju odbrojavanjem do Crnog petka. Svi tražimo onaj jedan, pobjednički "deal".

No, što ako je taj "deal" samo pametno dizajnirana iluzija?

Problem nije samo u Hrvatskoj; globalni je. Uzmimo za primjer divove poput AliExpressa. Korisnici su nedavno uočili klasičan primjer: proizvod u pretrazi reklamiran po cijeni od 18.71 €. Zvuči sjajno. Kliknete na oglas. Stvarna cijena na stranici proizvoda? 20.04 €.

Iznenađenje nije ugodno, ali je namjerno. I to je tek prvi korak u nizu zamki.

Trik #1: "Cijena mamac" (Bait Price)

Ono što vidimo na primjeru AliExpressa je klasičan "mamac". Cijena od 18.71 € je stvarna, ali vjerojatno za opciju koju nitko ne želi (npr. samo rezervni kabel, kriva boja ili samo za "nove korisnike"). Stranica vas je privukla unutra (navela vas na klik) na temelju lažne pretpostavke.

Kako se ovo koristi za Crni petak? Trgovci će reklamirati "Laptop za 200 €!" ili "TV -70%!". Kada dođete na stranicu, vidite da ta cijena vrijedi samo za model od 13 inča bez operativnog sustava, a svi ostali, popularni modeli su na "popustu" od samo 10%. Mamac je odradio svoje – već ste u trgovini.

Trik #2: "Postupno otkrivanje cijene" (Drip Pricing)

Drugi, još podmukliji trik, vidimo kod Alibabe i sličnih platformi. Pronašli ste proizvod, recimo za 50 €. Stavite ga u košaricu. Unesete adresu. Dođete do zadnjeg koraka plaćanja... i cijena odjednom skoči na 62.50 €.

Što se dogodilo? Trgovac je tek tada dodao PDV od 25%, koji je po zakonu obavezan za sve pošiljke u EU.

Ova tehnika se zove "drip pricing" (postupno otkrivanje) i psihološki je briljantna. Računaju na to da ste već uložili previše truda (upisali adresu, broj kartice) da biste sada odustali zbog "samo" 12.50 €.

Kako se ovo koristi za Crni petak? Ovdje PDV nije jedini krivac. Trgovci popust od 50% daju na osnovnu cijenu, ali onda "iznenada" dodaju:

• Visoku cijenu dostave (koja inače bude besplatna)

• "Naknadu za obradu narudžbe"

• Obavezno "osiguranje pošiljke"

Vaš popust od 50% se vrlo brzo istopi na stvarnih 15%.

Vrhunac iluzije: Magija "stare cijene"

Glavni trik Crnog petka nije ni mamac ni skriveni PDV. Glavni trik je lažna "stara" cijena.

Zakon (specifično, EU Direktiva Omnibus) sada nalaže da prekrižena, "stara" cijena mora biti najniža cijena tog proizvoda u zadnjih 30 dana. No, mnogi trgovci izvan EU to ignoriraju.

Oni tjedan dana prije Crnog petka podignu cijenu proizvoda sa 100 € na 200 €. Na Crni petak, spuste je na 110 €. I onda se hvale reklamom: "Bilo 200 €, SADA SAMO 110 €! Uštedite 45%!"

U stvarnosti, platili ste 10 € više od regularne cijene.

Koliko onda stvarno štedimo?

Kada zbrojimo sve trikove – cijenu mamca koja nas navuče, skrivene troškove koji se dodaju na kraju, i lažne "stare" cijene – odgovor je često poražavajući.

Često ne štedimo ništa.

Stvarna ušteda nije razlika između napuhane "stare" cijene i "nove" cijene. Stvarna ušteda je razlika između KONAČNE cijene koju platite (proizvod + PDV + dostava + sve naknade) i regularne cijene koju je taj proizvod imao prije mjesec dana.

Savjet za ovaj Crni petak je jednostavan:

1. Usporite. Ne kupujte pod pritiskom "Još samo 2 komada!".

2. Idite do kraja. Uvijek idite do zadnjeg koraka plaćanja da vidite konačnu, ukupnu cijenu. To je jedina cijena koja je bitna.

3. Provjerite povijest cijena ako je moguće (postoje alati za to).

4. Ako zvuči predobro da bi bilo istinito, vjerojatno i jest.

Što ako ste prevareni? Kako se zaštititi i kome prijaviti

Iako se borba s globalnim platformama ponekad čini kao borba Davida i Golijata, zakoni o zaštiti potrošača unutar EU su jasni i na vašoj su strani. Ako uočite zavaravajuće cijene ili nepoštene prakse, evo što možete učiniti:

1. Dokumentirajte sve. Vaš najbolji alat je snimka zaslona (screenshot). Poslikajte oglas s nižom cijenom, stranicu proizvoda s višom cijenom i, ključno, zadnji korak plaćanja prije samog klika "Plati" (gdje se "čarobno" pojavljuje PDV ili druge skrivene naknade).

2. Kontaktirajte trgovca. Iako je to često samo formalnost, većina službenih tijela tražit će dokaz da ste problem prvo pokušali riješiti izravno s trgovcem ili platformom.

3. Podnesite prijavu u Hrvatskoj:

   • Za domaće trgovce ili one registrirane u EU: Glavna adresa je Državni inspektorat (DIRH). Oni su nadležno tijelo za provođenje zakona o zaštiti potrošača, uključujući i novu Direktivu Omnibus koja regulira isticanje cijena i popusta.

   • Za prekogranične kupnje (unutar EU): Ako imate problem s trgovcem iz druge zemlje EU (npr. Njemačke, Italije), na raspolaganju vam je Europski potrošački centar (ECC) Hrvatska. Oni pružaju besplatnu pomoć i savjete u rješavanju takvih sporova.

   • Za trgovce izvan EU (poput AliExpressa): Iako je provedba zakona teža, prijava i dalje ima smisla. Prijavom Europskom potrošačkom centru pomažete u stvaranju baze dokaza o ponavljajućim problematičnim praksama, što EU tijelima daje temelj za vršenje pritiska na te globalne platforme da se usklade s pravilima.

 Ne dozvolite da vas prevare

Ovaj Crni petak, i svaki drugi dan online kupovine, zapamtite da je moderni marketing igra percepcije. Trgovci ne prodaju samo proizvode; oni prodaju osjećaj "dobre prilike" i hitnosti.

Ne dajte da vas taj umjetno stvoreni osjećaj košta više nego što ste planirali.

Vaš novac je vaš. Budite skeptični prema svakoj "nevjerojatnoj" ponudi. Usporite. Cijena nije stvarna dok ne dođete do zadnjeg koraka plaćanja. Ako se konačni iznos na blagajni ne poklapa s cijenom na polici (ili u oglasu), imate svako pravo okrenuti se i otići bez kupnje.

Kupujte informirano, a ne impulzivno. To je jedina stvarna ušteda koju na kraju dana možete ostvariti.